Rat i mediji
Radio Bosanski Brod
Od 3. ožujka 1992. godine do srpnja iste godine na području bosanskobrodske općine radi Radio Bosanski Brod, jedno vrijeme i pod imenom "Slobodna Bosna". Od srpnja 1992. godine Radio Bosanski Brod ulazi u sastav Hrvatskog vijeća obrane i radi pod imenom "HVO radio - Radio Bosanski Brod". Načelnik IPD službe u to vrijeme je Ivo Lepan. Ratni direktor i glavni i odgovorni urednik je Senad Baranja. Kao novinari radili su: Željko Damjenović, Zoran Čvorak, Umihana Bavčić, Franio Lepan, Sulejman Mašić, Jasmina Džaferović ... Spikeri su bili: Bera Mrgan i Zeljko Tolić. Tehničari: Andrej Landeka, Hrvoje Grgić i Elvir JaŠarević. TV snimatelj: Bejan Džaferović.
"Vrata Bosne"
Tijekom 1992. godine izašlo je i nekoliko brojeva lista "Vrata Bosne", koji je pripreman i uređivan u Bosanskom Brodu. Urednik je bio Mirko Perković, a njegovi prvi pomoćnici bili su: Miroslav Macura i Ivan Cindrić.
Radio-postaja Orašje
Radio-postaja Orašje započela je sa radom 23. srpnja 1992. godine, u kući Mike Damjanovića-Avde u Donjoj Mahali. (Prva radio-postaja osnovana je u Orašju 1978.) Najzaslužniji za početak rada Radio-postaje Orašje je Zdravko Mikić, ravnatelj i glavni i odgovorni urednik, koji je poginuo 18. srpnja 1992. godine, samo pet dana prije zvaničnog početka rada radio-postaje.
Na mjestu ravnatelja zamjenjuje ga Ivo Živković, a glavni i odgovorni urednik nije imenovan. Dužnost urednika u to vrijeme obavljaju Jasna Matija-Sabljo, Zdravko Marković i Damjan Dujmenović. Kao novinari i voditelji programa rade: Mira Živković, Ago Mehić, Mika Damjanović, a nešto kasnije dolazi Nada Koturić, Tihomir Bijelić, Vlado Živković ...
(Poseban doprinos dali su i politički djelatnici u posavskim brigadama: Zoran Duspara, Nadir Porobić, Zoran Čvorak, Ruža Majstorović i drugi). Na mjestu komentatora radi Mato Krajinović, šef tehnike je Ivica Đorđić. Tehničari su: Mirsad Arpadžić, Ninoslav Sušilović i Predrag Bako. Dužnost domaćice i tajnice obavlja Mara Jurić, Janja Oršolić i Janja Živković. Za sigurnost je zadužen Anto Lukačević-Toni. Odlaskom Jasne Matije Sabljo, na funkciju glavnog i odgovornog urednika, postavljen je Nedjeljko Nedić.
Tijekom 1992., u vrijeme najžešćih srpskih napada radio radi od 12 do 24 sata. kasnije radio prelazi na skraćeno radno vrijeme i radi od 12 do 22, a zatim i na rad od 12 do 19 sati. Za naredni period u planu je programska shema po kojoj bi program bio emitiran od 9 do 19 sati.
Radio-postaja Orašje emitira program na FM frekveciji 96,9 MHz.
.............................................
ZDRAVKO MIKIĆ
Zdravko (Mate) Mikić iz Matića, rođen je 1. lipnja 1965. godine u Brčkom. Osnovnu školu završio je u Oštroj Luci - Bok. Srednju školu pohađao je u Županji i Osijeku. Fakultet političkih znanosti završio je u Zagrebu.
Po završetku studija jedno vrijeme je radio kao novinar - suradnik u Radiopostaji Županja. nakon prvih višestranačkih izbora u BihH započinje raditi u Radiopostaji Orašje, gdje ubrzo postaje ravnatelj i glavni i odgovorni urednik.
Izbijanjem srpske agresije angažira se na daljnjem tehničkom i kadrovskom jačanju Radiopostaje u čemu postiže zavidne rezultate. Ipak nije dočekao početak emitiranja ratnoga programa. Samo nekoliko dana prije tog povijesnoga trenutka, 18. srpnja 1992., poginuo je od gelera granate u dvorištu svoje kuće u Matićima. Tako je nasilno prekinut uspješni život mladog hrvatskoga intelektualaca, talentiranog novinara i velikoga rodoljuba i najvećeg zagovornika jake i dobro organizirane Radiopostaje Orašje.
Zdravko Mikić sahranjen je na groblju u Matićima.
...................................................
„Hrvatski glasnik“
Tijekom rata u Tuzli je izlazio list „Hrvatski glasnik“, kao glasilo Hrvatskog kulturnoga društva „Napredak“ župe Soli. List je značajan prostor ustupao najaktalnijim zbivanjima u Brčanskoj Posavini.
Prvi broj „Hrvatskog glasnika“ pojavio se 23. prosinca 1992. godine. glavni i odgovorni urednik bio je mr. Ljupko Aždajić. Urednik je bio mr. Stjepan Pranjić, a u uređivačkom kolegiju bili su: Ivica Mazić, Zoran Ereiz, Mirsad Zadić...
"Posavski glasnik"
Prvi broj "Posavskog glasnika" iz tiska je izašao 11. ožujka 1993. godine.
Osnivač i izdavač bio je HVO ured za Bosansku Posavinu. Grafičku pripremu i tisak radila je "Hrvatska tiskara " Zagreb. Sjedište lista bilo je u Zagrebu, Remetinačka 77 A.
Glavni i odgovorni urednik lista bio je Mijat Jerković, ravnatelji Filip Juričić i Anto Baotić, a pomoćnici gl. i odg. urednika Ilija Ilić i Mato Krajinović. Tajnica redakcije bila je Ankica Nujić.
U listu je stalno i povremeno surađivalo više od pedeset posavskih i hrvatskih novinara, znanstvenika, književnika, publicista i drugih.
List je izlazio svakih petnaest dana, na 24 stranice. Posljednji broj izašao je krajem 1995. godine.
"GLAS ZOVIKA", "ODJEK BRANITELJA", "NOVE RAVNE"
Brčansko je područje od početka rata bilo stjecište želja za izdavačkom djelatnošću. Tako područje Zovika i Boća pokreću, ustvari nastavljaju prijeratnu tradiciju izdavanja lista "Glas Zovika". Ovaj je list prije rata izlazio u inozemstvu, a u ratu je izlazio u Zoviku za inozemstvo. Glavni i odgovorni urednik bio je Anto Krnjić. Inače u Zagrebu je pod uredničkom palicom don Vitomira Zečevića izlazilo luksuzno izdanje ovoga lista.
1993. godine javlja se ideja o izdavanju zajedničkog lista za sve Hrvate brčanskog područja. Tako je nastao list "Odjek branitelja". Glavni i odgovorni urednik ovog lista bio je Romeo Knežević, a njegov zamjenik Anto Krnjić.
Iz lista "Odjek branitelja" pojavio se 15. listopada 1994. godine list "Nove Ravne", čiji je glavni i odgovorni urednik postao-ostao Romeo Knežević. "Nove Ravne" u čijem je svakom broju bio i podlistak "Odjek branitelja" ostao je jedini list s brčanskog područja koji je opstao do kraja rata. U Zagrebu je opstao zahvaljujući don Vitomiru Zečeviću i list "Glas Zovika" koji i danas ponekad izlazi.
Radio i TV Brčko i list "Slobodno Brčko"
Na slobodnom brčanskom teritoriju "Press centar" se osniva 1. svibnja 1992. godine, pod rukovodstvom Enesa Pašalića. Posebna pozornost u Centru data je snimatelj skim poslovima, iz čega će kasnije nastati kostur brčanske televizije, koja je započela s radom veljače 1993. godine.
Prvi radio započeo je s radom 25. svibnja 1992. godine. Bio je to prilagođeni amaterski radio, koji je radio na frekvenciji srednjeg vala 1530 KHz. Njegov urednik bio je Admir Kadrić. Tonski tehničar Mirsad Sišić. Spiker Dževida Sadić. Tonsku špicu za ovaj radio snimio je Tihomir Bijelić. Ovaj radio radio je do 1. kolovoza 1992. godine. Sjedište mu je bilo u G. Rahiću.
Prvog kolovoza 1992. godine na brčansko područje dolazi radio oprema s odašiljačem od 250 Wati. Dovozi je Rešad Ahmetović. Radio počinje s emitiranjem programa iz Zovika Gornjeg u kraju koji je u narodu poznat kao Bunarić, kod Mate Salatovića. 7. kolovoza započinje eksperimentalni program, koji su kreirali Enes Pašalić i Jan Ostrovski (Pseudonim). Glasovno su taj program pomogli Nurdin Džafić, Tihomir Bijelić i Dževida Šadić. Urednik je bio Jan Ostrovski.
U kolovozu 1992. na mjesto urednika dolazi Tihomir Bijelić, koji na tom mjestu ostaje do srpnja 1994. Od srpnja 1994. urednik je Adnan Pašalić, a nakon dva mjeseca dolazi ponovo Admir Kadrić.
U kolovozu 1994. godine odlukom vlasti brčanske općine radio iz Bunarića prelazi u Rahić Gornji. Radio je gotovo cijelo vrijeme napajan električnom energijom iz agregata. Zbog nedostatka goriva bio je primoravan da smanjuje svoj program od deset na svega dva-tri sata.
U veljači 1993. godine započinje s radom TV "Slobodno Brčko". Urednik je bio Suad Alagić.
Urednik lista "Slobodno Brčko" bio je Jan Ostrovski, a kasnije dolazi Islam Žiga.
Informativna djelatnost objedinjena je 1933. godine formiranjem "Javnog poduzeća za informisanje i izdavačku djelatnost", čiji je prvi ravnatelj Sead Hasović, a od 1995. Jan Ostrovski.
"Povratak"
Tijekom 1996. godine izašlo je nekoliko brojeva vjersko informativnog biltena bosansko-posavskih župa "Povratak". Glavni urednik je fra Vjenceslav Janjić, a u uređivačkom kolegiju, osim glavnog urednika, su i Mato Janjić, Marko Majstorović, Miro Sirovina i fra Grga Vilić. "Povratak" je tiskan u "Tiskari" d.d., Nova Gradiška. Sjedište uredništva je u Slavonskom Brodu, Kumičićeva 18.
"OBITELJSKI RADIO VALENTINO"
Prvi u nizu od tri planirana medija u općini Ravne-Brčko pojavio se Obiteljski radio Valentino. Ovo je privatni radio vlasnika Dragana Veselčića iz Bijele, a uz to nosi i epitet prvog bosansko-hercegovačkog digitalnokompjuterskog radija. Prvi glavni i odgovorni urednik postao je Tihomir Bijelić, a ekipa je radila u sastavu: Mario Ivkić, Maja Graholski i Svjetlana Jurić. Radio je počeo emitirati cjelodnevni program 10. kolovoza 1996. godine, a zvanično je otvoren 15. kolovoza uz nazočnost brojnih gostiju. Iz Herceg Bosne nazočan je bio Tihomir Begić, a otvorenju su bili nazočni i predstavnici IFOR-a, IPTF-a i OSCE-a, kao i još nekih me~unarodnih udruga i organizacija za provedbu izbora. Opremu je postavila zagrebačka tvrtka P.A.E. Ovaj je radio upriličio i direktni prijenos promotivnog skupa HDZ-a u Orašju.
Radio-postaja Odžak
Radio-postaja Odžak započela je sa radom 13. lipnja 1996. godine. Ravnatelj radio-postaje je Ilija Ilić, glavni i odgovorni urednik je Đurica Lović, tehničar i glazbeni urednik je Aladin Ahmetović i tehničar Marko Grgić. Radio radi svaki dan osim ponedeljka od 11 do 17 sati na FM frekvenciji 92,5 MHz.
U programu rada je dalje tehničko obnavljanje, proširivanje suradničke mreže i uvezivanje s drugim radio-postajama, posebno u Posavskoj veležupi.
Od početka srpske agresije do pada, radi Radio-Odžak. Nositelji programa su Ago Mehić, Ilija Ilić, Nadir Porobić i drugi. Značajan doprinos informiranju domaće i inozemne javnosti dao je "BH-press" formiran u Odžaku odmah na početku rata. Voditelj "BH-pressa" bio je Stjepan Mikić.
Ratni bilteni brigada HVO
Sve brigade hrvatskog vijeća obrane, tijekom Domovinskog rata, izdavale su povremeno svoje biltene, u kojima je na prigodan način pisano o životu i radu li postrojbama. Ratni bilteni ure~ivali su politički djelatnici u brigadama. Dio sadržaja biltena prezentiran je i na radio-postajama, a dio je bio objavljen i u drugim sredstvima javnog priopćavanja.
Osjećala se velika potreba i za jednim zajedničkim biltenom na nivou Zbornog područja, ali on, kao i kvalitetniji "Press-centar" nikada nisu zaživjeli.
Klikni na foto...
Izvor: "Posavski narodni kalendar 1997."