Iz kronologije II

IZ KATOLIČKOG TISKA

 

MATICA HRVATSKA U BRČKOM

U području Brčkom - Članovi Matice Hrvatske
U području Brčkom - Članovi Matice Hrvatske

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prema bilješkama fra Bone Nedića iz 1891. godine „u području brčanskom članovi Matice Hrvatske“ su Pero Ugljević, A. Dokuzović, Avdo Mulamehmedović, fra Bono Nedić, o. Filip Oršolić, Samostan Toliški, Nikola Berković, Ante Sabljak, Marijan Ilišević, Anto Franić i Feimaga Kučukalić.

NOVA ZVONA

 

Gorice, siječnja 1922.

Dizanje novih zvona i prvo zvonjenje obavljeno je na Novu Godinu. Veliko zvono teško je 1375 kilograma, srednje 690, a malo 480 kilograma. Zvona je blagoslovio brčanski dekanat Msgr. dr. Ilija Violoni uz asistenciju vlč. g. Ivana Zirduma brčanskoga kapelana. Veliko zvono blagoslovljeno je u čast sv. Ante Pustinjaka, srednje u čast Male Gospe, a malo zvono u čast sv. Frane Asiškoga.

Velikom zvonu kumovao je Mirko Lukić položivši 15'000 kruna. Sradnjem zvonu kumovao je Mijo Pejić, trgovac iz Brškog, a malom zvonu kumovao je grkokatolik Miško Barma, seljak iz Plaznje.

Župnik u Goricama je preč. g. Andrija Vincetić.

 

Dubrave, rujna 1922.

11. rujna, zvono teško 634 kg, dovezao je iz Brčkog u Dubrave  prakaratur Mato Jurić, koji je u natjecanju za dovoženje zvona platio 4'200 kruna. Barjaktar pred zvonom bio je Augustin Gedžić iz Donje Skakave, koji je za to platio 12'000 kruna.

Zvono je izrađeno u Zagrebu u katoličkoj ljevaonici zvona gos. Antuna Blazine. Župnik u Dubravama je fra Bono Brkić, definitor provincije bosanske.

 

Bijelo Brdo, prosinca 1922.

Najmlađa župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koja postoji tek drugu godinu.

uoči Nikolinja nabavila je zvono. Lijepo zvono uveličat će i osladiti svete božićne blagdane.

Crkva i župski stan u Žeravcu. Fotografija iz pedesetih godina 20. stoljeća
Crkva i župski stan u Žeravcu. Fotografija iz pedesetih godina 20. stoljeća

Žeravac, 1923.

Novo zvono teško 400 kilograma nabavljeno je za crkvu u Žeravcu. Župnik je fra Franjo Ćosić. Staro zvono nabavljeno je 1880. godine za vrijeme župnikovanja fra Mate Oršolića, a oduzeto je za vrijeme Prvog svjetskog rata.

 

Modriča, srpnja 1923.

Na mladu nedelju 15. srpnja posvećena su nova zvona u župi Modriča.

Nabavljena su tri zvona, ukupne težine oko 1.500 kilograma, a najveće je teško oko 700 kilograma. Župnik u Modriči je preč. Franjo Jurić.

 

Tramošnica, srpnja 1923.

12. srpnja iz Orašja u Tramošnicu je dovezeno novo zvono teško 213 kolograma. Nabavljeno je dobrovoljnim darovima tramošničkih župljana. Izrađeno je u ljubljanskoj ljevaonici zvona. Veliki doprinos dali su župnik fra Anto Lapandić i veleposjednik g. Ivo Mlinarić.

Crkva i župski dvor u Boće
Crkva i župski dvor u Boće

Boće, rujna 1923.

U subotu 15. rujna dobila je novoosnovana bosanska župa novo zvono, koje je napravljeno u Zagrebu. Zvono je teško 150 kilograma, a posvećeno je sv. Ćirilu i Metodiju.

 

Gradačac, kolovoza 1924.

U nede1ju 17. kolovoza u Gradačcu je posvećeno novo zvono, teško 600 kikgrama.

Najzaslužniji za nabavku zvona je župnik vlč. Jakov Barišić.

Zvonici crkve u Tolisi
Zvonici crkve u Tolisi

NOVI SAMOSTAN U TOLISI

16. svibnja 1923. godine ostat će zapisan zlatnim slovima u ljetopisima franjevačke redodržave u Bosni. Toga dana svečano je blagoslovljen i postavljen temeljni kamen novom samostanu otaca Franjevaca u Tolisi, koji ce biti najljepši franjevački samostan u Bosni.

Gradnja novog samostana povjerena je g. Florijanu Straussu iz Tuzle, koji je obećao da će zgradu samostana s prizemljem i sa dva kata završiti do studenog ove godine.

Blagoslov temeljenog kamena obavio je mjesni Gavrdijan P. o. fra Mirko Brandić, uz prisustvo župnika iz okolice, naroda i načelnika općine g. Marka Mikića.

Poduzetnik Strauss ispostovao je rokove gradnje, a 15. studenog 1923. godine novosagrađeni samostan je svečano blagoslovljen. Blagoslov samostana obavio je mnp. o. provincijal fra Marijan Marić.

 

Tolisa, kolovoza 1923.

Petog kolovoza na toranj je podignuto zvono teško 550 kilograma, koje je odmah nakon toga i zazvonilo. Košiju je uz kuma zvona Matu Mikića, koji je dao 1000 dinara, odnio gorički zupnik preč. g. Andrija Vincetić, rodom iz D. Mahale, koji je također darovao 1000 dinara.

Prije rata toliška crkva imala je četvora zvona, ali ih je stigla sudbina drugih zvona po Bosni i Hercegovini, te su sva četiri skinuta i odnešena.

Samostan na Plehanu sagrađen 1932.
Samostan na Plehanu sagrađen 1932.

NOVI SAMOSTAN NA PLEHANU

Samostan Plehan, vjersko, kultumo i obrazovno središte zapadnog dijela Bosanske posavine, 1932. godine dobio je novu zgradu, namijenjenu stanovanju i drugim potrebama franjevaca.

Novi samostan Bosanske provincije na Plehanu 29. studenog blagoslovio je preuzvišeni g. fra Alojzije Misić, mostarski biskup. Gvardijan Samostana na Plehanu je fra Domin Ćosić.

 

Špionica

Prema bilješki fra Petra Evića, župnika u Špionici, početkom 1940. u ovom selu je bilo 200 kuća u kojima je živjelo 1170 stanovnika. U Hrgovima gomjim u 83 kuće živjelo je 400 stanovnika.

Za školsku godinu 1939/40 u školi u Špionici bilo je ukupno 126 učenika, od čega 101 muški i 25 ženskih.

 

Izvor:narodni kalendari

pv

28.09.2009