Usora i Dolnji kraji

Vjekoslav KLAIĆ


III. Usora (Usura, Vxora, Wozora, Woscura) bijaše oblast, što se steraše na dolnjoj Bosni i na pritoku joj Usori, koja utiče iznad Dobora u Bosnu. Usora širila se je s obiju strana dolnje Bosne od rječice Lišnice ili Lješnice, Žepču na sjeveru, pa sve do utoka Bosne u Savu. U toj oblasti stojahu znameniti i u vojnoj povjesti bosanskoj dobro poznati gradovi Tešanj, Doboj, Dobor i Srebrenik.7 Po padu Bosne načiniše ugarsko-hrvatski kralji od ostataka Usore banovinu Srebreničku. I Usora spominje se prvi put uz Bosnu g. 1225., nu podpuno bi joj pridružena tek stotinu godina kasnije.

 

7) "Na Usori va slavnoj našoj vojsci na Lišnici" u povelji kralja Stjepana Ostoje od g. 1399.; Miklošić, Monumenta serbica, p. 235. - Godine 1461. pokloni kralj Stjepan Tomašević svomu stricu Radivoju "grad Tešanj na Usori". Bosanski prijatelj I. pag. 21. - Sravni još Jirečka, op. cit. pag. 30., nota 96.

 


  • USORA, (prof. Marko Vego)
  • DOLNJI KRAJI, (prof. Marko Vego)

                                                                           Klikni iznad za punu sliku

IV. Dolnji kraji (partes inferiores; magj Olfeld = Alföld). Prvi put se spominju g. 1244, a g. 1299 iztiču se već kao dio bosanske države. Tada im_bijaše gospodar knez Hrvatin (comes Hrivatinus), rodjak hrvatskomu banu Pavlu Šubiću, a djed glasovitomu vojevodi bosanskomu Hrvoju.

Dolnji kraji postadoše od samih hrvatskih župâ.. Izprva bijahu malena oblast, nu koncem 14. i početkom 15. stoljeća razmaknuše se tako, da su obuhvatali malo ne svu bosansku krajinu ( ili Tursku Hrvatsku) izmedju Vrbasa i Une, a uza to i neke pre­djele Vrbasu na iztoku sve do Usore. Vjerojatno je dapače, da je i današnje ime „krajina“ postalo od nekadanjega imena „dolnji kraji“. Za najvećega prostranstva početkom 15. stoljeće sastavljale su dolnje kraje ove nekadanje hrvatske župe: Pliva, Luka, Zemaljnik, Vrbanja, Glaž, Mrin, Vrbas, Sana i Dubica. Da spomenemo koju važniju o svakoj pojedinoj župi.

 

ŽupaPliva bijaše u polovici 10. stoljeća čest hrvatske kraljevine. Steraše se naokolo rieke Plive, koja kod grada Jajca utiče u Vrbas Još i danas zove se prediel na izvoru Plive imenom Plievje ili Plievlje. Du­kljanska kronika priča, da su se jednom otimali hrvatski kralj i bosan­ski ban oko župe Plive (Preva). Kada je župa Pliva odpala od Hrvatske, nemože se ustanoviti, nu sjegurno ne prije 12. stoljeća. Koncem 14. sto­ljeća podiže se u župi Plivi na utoku rieke Plive u Vrbas tvrdi grad Jajce, koji domala za turskih navala na iztočnu Bosnu nadkrili sve ostale gradove, te postane glavnim gradom države bosanske.

Župa Luka prostiraše se na desnoj strani Vrbasa izpod Jajca u pre­dielu, koji se danas zove Dnoluka. Duljanska kronika znade, da se je za župu Luku (Lucca) otimao neki hrvatski kralj sa banom bosanskim. Godine 1412. spominje se Luka pod vojvodom dolnjih krajeva, a godine 1461. iztiče se u njoj grad Komotin.

Župa Zemljanik nije potanje poznata; nezna joj se dosele ni mjesto ni poviest.

Župa Vrbanja steraše se na desnoj strani Vrbasa naokolo rieke Vrbanje ; glavno joj mjesto bijaše grad Kotor.


Župa Glaž (Galas, Glas, Galaas), po svoj prilici naokolo rieke Ukrine ; bijaše blizu medje Usorske (in metis Wzore); glavno mjesto bijaše grad Glažki (castrum Galas), a pod njim varoš Srida. G. 1285 -1334. bijaše još glažka župa u vlasti hrvatskoj, tek g. 1391. spade varoš Srida, a s njom valjda i ciela župa pod dolnje kraje.

Župa Mrin ili Mren (Meren) sa istoimenim gradom (Mrin i podanj varoš) prostirala se po svoj prilici na okolo gornje Sane, te je za cielo obuhvatala okoliš grada Ključa (castri Kluz; grad Ključ ili varoš Podključ). U toj župi bijahu sjegurno i Lušci (danas Lužci ili Lušci na Sani izpod Sanskoga Mosta), koji se god. 1392. spominju u bosanskoj vlasti ("u Dolnjeh Kraih u Lušcih"). Ova je župa još g. 1385. pripadala Hrvatskoj, od koje bi odtrgnuta godine 1385-1391.

Župa Vrbas ili vrbaška župa (comitatus seu districtus de Verbas) zapremaše prostoriju oko dolnjeg Vrbasa; u njoj bijahu medju inim mjesta: Vrbaški grad (de sub castro), Vojskovo, Turjak, Gradac ili Podgradac, Viduši, Ivanjska i Lipovac. Sve od g. 1254-1385. uviek je Vrbaška, župa uz Hrvatsku, tek pod konac 14. stoljeća dospije pod dolnjeje kraje.

Župa Sana (Zaua) steraše se uz srednju i dolnju Sanu, te obuhvataše mjesta Kozarac, Blagaj, Japru, Vodicu, Oštru luku, Herbo­čane itd. l ova župa vazda je od g 1264 -1385. uz Hrvatsku, tek za hrvatskoga pokreta koncem 14 stoljeća spade pod bosansku državu.

Župa napokon Dubička bijaše uz Bosnu samo četiri godine (1398-1402.)

 

Izovoga razlaganja sliedi, da su dolnji kraj izprva sastojali samo od četiriju nekadanjih hrvatskih župa: Plive, Luke, Zemaljanika i Vrbanje; a tek g. 1385-1391. da su ostale župe hrvatske (Glažka, Mrinska, Vrbaška i Sanska) pridružene istoj oblasti, dočim je Dubička župa samo kratKo vrieme pod nju spadala.

 

Vrelo: „Povijest Bosne“ str.20-22

Kolovoz 2011.