Grbovlje

PAVAO RITTER VITEZOVIĆ

 

Svaku sreću

 

Među ostalim poslovima što sam ih netom minule godine u Beču obavio, dovršio sam i nacrte ilirskih grbova. Opisao sam ih i uspostavio. I da bih udovoljio želji i nadasve plemenitoj radoznalosti mnogih ljubitelja, tiskom sam ih dao objaviti, te su ih s odobravanjem prihvatili i mnogi u tuđini. Iako je to djelo izdano u velikom broju primjeraka, s dobrohotnošću je već rasprodano,i kod ne manjeg broja ljudi potaknulo želju da ga imaju. S toga razloga, a pogotovu zato što ga je valjalo iznijeti pred slavno lice vaše (vi, naime, u samom srcu Ilirika bdijete nad drevnim imenom i jezikom), trebalo je to djelo opet tako reći i tiskom roditi. Samo to djelo, te obiteljske slike slavnoga nam naroda VAMA prinosim; one su nemalo svjedočanstvo moje ljubavi prema dragoj domovini, one su svakako dostojne vašeg prijaznog pogleda i hvale. Domovine, naime, sjaj u njima blista; sjaj kojim se svaki sugrađanin u svom rodu proslavljuje. Jer, kao što po junačkim djelima otaca plemenštinu roda zadobivamo, tako i uvećanom domovinskom srećom većma slavni bivamo. Primite, dakle, milostiva lica ovaj plod napora, dok ne dozriju budući mi napori; i zahvalnom ga potomstvu uščuvajte, u želji i nadi da će ono i samo (a bit će ga dok bude i svijeta), jednoč boljom sudbom usrećeno, grliti Hrvatsku u svojim dijelovima opet cijelu, grliti, velim, sav golemi Ilirik, udruživši se s tom Hrvatskom u vjernosti i ljubavi.

 

Ostajte zdravo!

 

Na zagrebačkom Griču, 12. travnja 1702.

 

 

Prvo tiskanje „ilirskih“ grbova djelo je Pavla Rittera Vitezovića (1652 – 1713), znamenita povjesničara, pjesnika i bakroresca. Za hrvatski je grb napisao: „ Bijela i crvena boja smjenjuju se na mom polju, prizivajući nestalni usud u moj život. Ovdje se, naime, baca kocka često neizvjesnog rata; ranjavaju me, ali nijednoj rani ne nedostaje bjeline.“ Ovdje se nalazi jedan dio grbovlja tiskanih 27. travnja 1702. godine po primjerku koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu pod oznakom RII-F-8º-114.

 

Značenje boja:

- Zlatna naznačuje sretno doba.

- Bijla i srebrna znači pošteno srce, čistoću i vijernost.

- Crvena je velikodušnost.

- Zelena upućuje na nadu, snagu i jakost.

- Plava je znamenje mudrosti, privlačnosti, slave i dobra glasa.

- Crna je znak razboritosti, postojanosti i čvrstine.

klikni na foto...

 

Kraljevina Hrvatska:

kikni na foto...

Trojedno hrvatsko kraljevstvo
Trojedno hrvatsko kraljevstvo

Sila stare Hrvatske države

 

   Kad, dakle, stoji Konstantinovo (bizantski car i povjesničar) svjedočanstvo, što držite vi do prošlosti naroda hrvatskoga, naroda koji je sam, bez ičije pomoći, nakon više godina nadjačao Oborce (Avare), i nakon sedam godina dohrvao Franačkoj, to će reći svemu Zapadu; što držite vi do prošlosti toga naroda koji je, 300 godina udomljen, još imao 160.000 vojnika na kopnu i veliko ratoplovlje (ratnu mornaricu) i to u ono vrijeme kadno najveća vojska Karla Velikoga imadijaše nešto preko70.000 vojnika? Sjetite se da je u narodu, dok se on seli, vojnik sve što može oružje nositi, a ovdje, kod Hrvata, imate narod koji se bijaše već davno ustanovio u svojoj domovini.    

- Ante Starčević -

 

Grbovlje - Dr Ivo Banac "Grbovi - biljezi identiteta"

 

pv

23.05.2009