Smrklo se ... Grmi, a vjetrovi lome po Gvozdu granje ... Turobne i trome djedôvâ sjene po razboju blude. Bugare tužno vîle ponoćnice. Aveti idu i padaju nice kraj mrtvoga kralja ─ u čelo ga ljube.

>>>vše

U tom smislu posebno su zanimljiva dva lapidarna spomenika pronađena nedavno u Livanjskom polju - 'Zapis s Rašetarice' te 'Lištanska ploča'. Prvi je blizak staroj medksoj 'proto-sasanicici', a drugi pak antičkom pismu ilirica, s posebnom ako ne i do sad nadjenom jedinstvenom grafijom antičke ilirice. >>>više

da je najstariji pisani trag o Posavini - "Terra Tolys", o zemlji oko rječice Tolise zapisan 1244. godine, a zapis se nalazi u povelji ugarskog kralja Bele IV. U vrijeme prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića >>>više

Tada je Bosna bila u stanju velike religijske nestabilnosti, zbog mnoštva vjeroispovijesti i nedostatka katoličkog svećenstva. To stanje objašnjava lakoću preobraćenja na islam.

>>>više

Kao i svaki svjedok svoga vremena, Laktancius je sve vidio i shvatio na svoj način i očitovao sa u svom pamfletu „DE MORTIBUS PERSECUTORUM“ kao – poganski ekspert i kao kršćanski neofit, jer je to od njega zahtijevala njegova služba i u vrijeme dolaska na vlast Konstantina, osloboditelja kršćana od prezira i mržnje latinskih pogana. >>>više

Hrvat­ski ban Emerik Derenčin skupio je vojsku od hrvatske i slavonske gospode na Krbavskom polju ispod Udbine s namjerom da Turcima zapriječi uzmak u Bosnu i da oslobodi kršćansko roblje.

>>>više

Oružnički vod Derventa obuhvaćao je kotareve Derventa, Gradačac sa ispostvavama u Bosanskom Brodu i Odžaku. Vodni zapovjednik bio je Karol Rajda star i nepokretan pa ga je prema mišljenju oružničkog pukovnika Nedvida (kotar Prnjavor) trebalo što prije zamijeniti.

>>>više

Kada je Stjepan kralj jednom prilikom obilazio svoju kraljevinu, odlučio je da na njezinu krajnjem jugu, u vrleti, podigne čvrsti, stameni grad. Visoko iznad duboka zaljeva taj će grad, mislio je, biti i promatračnica i tvrđava. >>>više

Ovih nekoliko osvrta po­kazuje kako je Bilten postao čitanim štivom i izvan Franjevačke provin­cije Bosne Srebrene i kako mediji re­dovno prate njegovo izlaženje. Bil­ten je inače jedna od tri periodične publikacije koje izdaje Franjevačka teologija u Sarajevu - uz njega su tu Bosna franciscana i Jukić >>>više

Za Hrvate iz Bosanske Posavine prve godine boravka u Švicarskoj bile su težak period života. Kao prvo, mnogi nisu poznavali jezik govornog područja u Švicarskoj gdje su ži­vjeli. Naime, većina posavskih Hrvata nije učila u našim školama gotovo ni jedan od četiri jezika koji se govore u Švicarskoj (nje­mački, talijanski, francuski i retoromanski jezik). >>>više

Dioklecijanove 'Panonske dijaceze' sastojale su se od: Dalmacije koja je pokrivala juzne prostore sve do Posavine, od Noricuma i dvije Panonije (prima i Secunda, odnosno Savia i Valeria).

>>>više

Konačno, ukrcavanje i dugo očekivana druga strana. Zanimljivo, sve je drukčije nego sam očekivala. Tek ponegdje vidjelo se da je tu ipak bilo rata, ali sve je drugo bilo, čini mi se, kao davne tisućudevetstodevedesetiprve. Međutim usprkos tomu predstoji mi velika neizvjesnot jer vožnja se nastavlja dalje, tamo gdje već godinama nije kročila hrvatska noga. >>>više

Tako je doslo da su, Ilirsku liturgiju stitile pape u Rimu, da bi ga, na Tridentskom koncilu proglasili jednim od sakralnih jezika Katolicke crkve. Ilirski jezik je tek u srednjem vijeku nazvan politickim nazivom – hrvatski, a na podrucjima slovinskog govornog podrucja nastali su, malo po malo, slovenski, slovacki,ceski, moravski, a mozda luzicki, i drugi govori tog sjevernog ilirofonog podrucja. >>>više

Putnici se naginju da ga pogledom kroz vagonski prozor uhvate i za trenutak uživaju tu zemalj­sku ljepotu nastalu marom onih koji u nebo vjeruju. I željezničari su tvrdili kako od Sarajeva do Broda ljepše bašče od te visočke nema nigdje. >>>više

Plakat će Bosna za Kulinom banom! A nije se smjelo slaviti Kulina Bana, a kamo li bana Borića, Hrvatiniće i Kosače. Kotromaniće pogotovo. Povijest je bila zabranjena. To je bilo kobno. Jer narod bez svoje povijesti i nije narod nego ljudska masa koja se tek zatekla u nekoj zemlji pa je mogu tjerati i dijeliti kako je komu drago. >>>više

Prvi đaci u novootvorenoj školi bile su starije generacije vrbovačkih djevojčica i dječaka, kojima su rat i nesređene prilike u poraću onemogućile pohađati školu. >>>više

Zahvaljujući ljudskoj genetici, sad znamo da su svi napori o održanju samosvijesti naših popova glagoljaša, franjevaca i novovjekih iliraca bili - dokazom da je vrlo teško u uvjetima ropstva i zarobljavanja svjedočiti za istinu. >>>više

—  Otkako je preminuo blage uspomene kralj Zvonimir, naš predragi rođak — nastavi Koloman — ovo je kraljevstvo bilo raz­dirano stalnim borbama. >>>više

U biblioteci Bošnjačkog instituta naišao sam na vrlo poučan podatak koji ilustrira to moralno opadanje Bosne. U jednoj filozofskoj knjizi, koja je pripadala nekom trgovcu Muhibiću, pisanoj na perzijskom jeziku... >>>više

Hodočašćenje u Svetu Zemlju bila je pojava koja je zacijelo bila poznata Hrvatima prije nego se i naslućivalo pokretanje naoružanih pohoda Zapadnog kršćanstva. Poznat nam je slučaj opata Gerarda (kasnijeg sveca) iz 1022. god

>>>više

Za zapadni dio Posavine (od Dobora do Kostajnice) te i za širi prostor Krajine možemo ponoviti zapažanje kako je nakon velikoga rata oko 1700. više tisuća seljačkih posjeda došlo u ruke lokalne elite, te je središnja vlast tražila da se povratkom raje ona opet uvede u posjed >>>više

Bosancima je nemoguće podvaliti rog za svijeću jezikom kojim oni govore i stoga ničiji pokušaj sa strane da Bosancima nametne svoj 'lažljivi' govor nije uhvatio korjena. >>>više

— S velikim zanimanjem slušao sam o dvojici naših pisaca i jednom našem slikaru — umjetnicima od svjetskog ugleda. Sva trojica napustiše zavičaj. U kratkom vremenu, u novoj sredini prihvatiše jezik, običaje narodno ime drugog naroda.

>>>više

Govoreći o Hrvatima Stojadinović ističe: „Hrvati niti imaju po­sebnog jezika, ni zajednice običaja, ni čvrstog jedinstva života, ni, što je glavno, svesti o međusobnoj pripadnosti, i stoga ne mogu biti posebna narodnost...

>>>više