Bilten Franjevačke teologije
Petar JELEČ
Ove se godine (2011. / oppv) navršava četrdeseta obljetnica pokretanja Biltena franjevačke teologije Sarajevo, koji je imao početnu nakanu da bude interno izvješće o radu Franjevačke teologije u proteklom razdoblju. Ova franjevačka periodična publikacija, iza koje stoje tolike godine uspješnog rada i truda, zadržala je s vremenom svoju manje, više ustaljenu nutarnju strukturu. Najvrjedniji dio Biltena odnosi se svakako na Kronologiju događaja koju od 1993. marljivo i akribično vodi fra Marko Karamatić. Ona je dosad izašla u 36 nastavaka i predstavlja vrlo vrijedan povijesni materijal za sve one koji budu htjeli izučavati ono što se na ovim područjima događalo zadnjih desetljeća. Kronologija prati zbivanja na Teologiji, u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, u lokalnoj i općoj Crkvi i u društvu. Kroničar u svom pisanju pokazuje vrlo širok raspon interesa za teme s kulturnog, religioznog i političkog područja. Svojim lucidnim primjedbama i komentarima na mnoge manipulacije i podmetanja, koja su se o bosanskim franjevcima ili o samoj Bosni od devedesetih godina naovamo širile iz raznih klerikalno-nacionalističkih krugova iz Hrvatske, BiH, Srbije..., Karamatić je uspio razobličiti mnoge neistine i autorima takvih "pothvata" pokazao svu uzaludnost njihovih nastojanja. Kroničar je svojim istančanim polemičkim nervom, osjećajem za detalj, bez vrijeđanja onih s kojima se nije slagao, nastavio tradiciju onih bosanskih franjevaca, koji su se suprotstavljali širenju neistina o vlastitoj zajednici i o njezinoj ulozi u bosansko-hercegovačkoj povijesti. Karamatić dio svoje Kronologije posvećuje i temama iz sakralne umjetnosti, što redovito bude popraćeno reprodukcijama vrlo vrijednih umjetničkih djela. U zadnje su vrijeme pojedini brojevi Biltena posvećeni nekom od eminentnih domaćih umjetnika (slikara, kipara, arhitekata), koji su svojim djelima ostavili neizbrisivi trag u kulturnoj baštini Bosne Srebrene. Bilten je tako s vremenom postao i likovno sve zanimljiviji i raznovrsniji, te omogućava čitatelju da, barem kroz reprodukciju, doživi dašak suvremenosti pojedinih umjetničkih djela i time obogati svoj život osjećajem za lijepo. Karamatićeva Kronologija će vjerojatno jednoga dana dobiti i svoj knjižni oblik i kao takva će biti najbolji svjedok vremena kroz koje je prošla ova zemlja i Franjevačka provincija Bosna Srebrena.
Nakon Kronologije, Bilten donosi uobičajene podatke o studentima, profesorima i predmetima koji se redaju u tekućim semestrima. Tu je i tematski blok Iz života studentske zajednice, u kojemu sami studenti obrađuju najzanimljivije događaje iz svog osobnog i studentskog života. U zadnje su vrijeme u ovoj rubrici prisutni zapisi studenata s njihovih putovanja po svjetskim i europskim metropolama, gdje su učili strane jezike i upoznavali se s kulturom i običajima pojedinih naroda. Slijedi zatim vrlo zapažen dio Biltena naslovljen Članci i refleksije (Prilozi), gdje se donose prijevodi različitih autora, koji obrađuju pojedine zanimljive i aktualne teme iz povijesti, filozofije, umjetnosti, politike... Tekstove nerijetko veže zajednička nit i tematski su poredani jedni iza drugih, te kao takvi čine jednu skladnu cjelinu. U ovoj se rubrici mogu naći i tekstovi afirmiranih hrvatskih i inozemnih pjesnika, kao : književni prilozi i pjesnički izrazi samih studenata teologije. Tu su zatim i rubrike Pogledi, Ljudi i događaji, Prikazi-ocjene, u kojima se predstavljaju neke zanimljive publikacije : knjige koje su obilježile to vrijeme. U uređivačkom timu Biltena nalaze se redovito aktualni dekan Teologije, njegov tajnik i kroničar fra Marko Karamatić.
Bilten koji je prvotno bio namijenjen kao svjedok događaja unutar same studentske zajednice, brzo je nadišao tu svoju nakanu, tako da je danas postao vrlo cijenjenom i čitanom periodičnom publikacijom, koja obrađuje širok dijapazon tema iz vjerskog, kulturnog, umjetničkog, filozofskog i društveno-političkog područja. Izlazak svakog pojedinog broja redovito bude popraćen komentarima u dnevnom tisku i nekim drugim publikacijama. Tako Slavko Harni o Biltenu piše kako je on "postao publikacijom mozaičnog tipa koja je, može se reći, izgubila interna obilježja i neprekidno raste kakvoćom i opsegom".
Grozdana Cvitan, pak, govoreći o Franjevačkoj teologiji u zagrebačkom Zarezu bilježi ovo: "Bilten je na neki način ne samo zrcalo njihovih aktivnosti unutar franjevačke zajednice u Bosni, nego i zrcalo te zajednice u društvu u kojem žive i djeluju. A žive u društvu u kojem se s drugima susreću, razgovaraju, polemiziraju, u kojem izuzetno aktivno njeguju i potiču kulturna zbivanja (s mnogim umjetnicima) pomažući stvaralaštvo izvan vlastite zajednice i potičućiga unutar nje." Slobodna Dalmacija naziva Bilten "svjedokom franjevačke nazočnosti u BiH" govoreći kako to "nije nikakav Bilten u klasičnom smislu, već je on na svoj način fra njevačka kronologija, digest i ozbiljan teološki časopis". Spominjući važnost Biltena za ukupnu povijest Bosne i Hercegovine, Dnevni avaz, napominje kako "bosanski franjevci ovim časopisom nastoje otkrivati baštinjeni smisao svojih predaka da ova zemlja nije prokleta nego blagoslovljena" (I. Šarčević), i zaključuje kako "bosanski franjevci (i) ovim biltenom dokazuju da ih se zasluženo kvalificira 'dobrim bilježnicima Bosne'". Ovih nekoliko osvrta pokazuje kako je Bilten postao čitanim štivom i izvan Franjevačke provincije Bosne Srebrene i kako mediji redovno prate njegovo izlaženje. Bilten je inače jedna od tri periodične publikacije koje izdaje Franjevačka teologija u Sarajevu - uz njega su tu Bosna franciscana i Jukić - sva tri ova izdanja nastavljaju bogatu povijest periodičnih publikacija franjevaca Bosne Srebrene koja započinje sredinom XIX. stoljeća izlaskom časopisa Bosanski prijatelj, koji je 1850. pokrenuo fra Ivan Franjo Jukić (1818-1857). Stoga danas, kada obilježavamo četrdesetu obljetnicu od izlaska prvoga broj a Biltena, ostaje nada da ćemo još dugi niz godina imati prigodu uživati u mnoštvu lijepih i poučnih tekstova iz naše bliže i daljnje prošlosti, kulture, filozofije i umjetnosti.
Vrelo: "Kalendar sv. Ante za 2011. godinu", str. 265-268