Proslava tisućgodišnjice Hrvatskog kraljevstva

Hrvati u svim dijelovima ondašnje države, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, slavili su tisućitu godišnjicu krunidbe kralja Tomi­slava i Hrvatskog kraljevstva.95 Duvanjski Hrvati imali su dodatna raz­loga za slavlje, jer se vjerovalo da se Tomislav krunio upravo na Duvanjskom polju.

Možda i zbog pokretanja gradnje bazilike, Čuić je imao sve više proble­ma s kotarskim vlastima. Upravo gaje 1924. kotarski poglavar osudio na 300 dinara globe ili pet dana zatvora te 15 dinara troškova i 20 dinara taksenih maraka zato "što je navodno kod gradnje Spomen crkve za rad­nike napravio klozet a ima samo dozvolu za crkvu praviti".96 Iste je godine 10. kolovoza Državno tužiteljstvo u Travniku pokrenulo protiv njega ka­zneni postupak na temelju prijave kotarskog načelnika Lazara Matkovića da je "navodno na vlastitom stroju umnožavao i razpačavao letke".97


U Čuićevim bilješkama nije naznačen sadržaj letka, ali nije isključeno da su letci bili u svezi s predstojećom proslavom tisućgodišnjice Hrvatskog kraljevstva koja se pripremala za sljedeću godinu, jer gaje i tada kotarski načelnik kaznio s deset dana zatvora ili 500 dinara zato "što je navodno na proslavi 1000 godišnjice hrvatskoga kraljevstva iz mužara pucao".98

Veselje je bilo zbog proslave tisućljetne hrvatske opstojnosti, ali je bi­lo mjesta i za tugovanje. S. Radić, tada neosporni hrvatski vođa, u ožujku 1925. priznao je Vidovdanski ustav, odustao od taktike i politike parla­mentarne apstinencije i doveo hrvatski narod pod krunu srpske dinasti­je Karađorđevića. Malo je reći da su Hrvati bili smeteni takvim politič­kim sunovratom; bila je smetena i Radićeva stranka. Naime, u proslavi tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva na početku srpnja 1925. u Zagrebu ni Radić ni itko iz vodstva Hrvatske (republikanske) seljačke stranke ni­je sudjelovao. Dapače, tisak Radićeve stranke vrlo je negativno ocijenio tu proslavu zbog toga što se nije slagala s temeljnim ideološkim postavka­ma stranke i Radića osobno." Time je stranačko vodstvo samo prikrivalo svoju pripremu za spomenuti politički zaokret. Uistinu, kad je postignut dogovor između Radićeve i Narodne radikalne stranke te uspostavljena radikalsko-radićevska vlada, Radić je odlučio iskoristiti svesokolski slet, koji se pripremao za polovicu kolovoza a trebao mu je prisustvovati i kralj Aleksandar, u svoju korist.100

Tijekom 1925. nastavljeno je s intenzivnom gradnjom crkve. Do jeseni gradnja je dospjela gotovo do krova. Tada se opet moralo stati s gradnjom zbog studeni. U tom vremenu nastavilo se i s prikupljanjem novca u Hr­vatskoj i izvan nje za nastavak gradnje. Braća hrvatskog zmaja su odr­žala svoje obećanje te su skupljali novac za obilježavanje 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva, ne dajući uvijek do znanja zašto im novac treba. U isto vrijeme i s istom svrhom gradila se mogila u Maksimiru, spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu i bazilika u Duvnu. U gradnju se uključio cio hrvatski narod. Neka su gradska zastupstva osnovala i posebne zaklade za Tomislava, a diljem Hrvatske priređivane su Duvanjske večeri s priku­pljanjem sredstava za gradnju bazilike.

I članovi duvanjske podružnice Napretka, koja je tada bila zamrla, na­stavili su biti društveno aktivni kao i prije, ali sada samo u sklopu druš­tva Tomislav i odbora za izgradnju spomen-bazilike i doma, kojima je na čelu bio fra Mijo Čuić. Ali i tu je, izgleda, došlo do prijepora oko raspodje­le sredstava za dvije građevine koje su se gradile usporedo. Neki članovi odbora za gradnju doma zahtijevali su da se odbori objedine i da se priku­pljena sredstva dijele napola. Fra Mijo to nije prihvatio je te koncem 1926. došlo do njegova silaska s čela odbora za izgradnju doma i do izlaska iz društva. Na čelo odbora za izgradnju doma izabran je Jozo Batinić, a Čuić je nastavio biti na čelu odbora za izgradnju bazilike.


 

95)M. KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, "Zagreb i izgradnja spomenika kralju Tomislavu (U povo­du pola stoljeća otkrivanja)", u: Prvi hrvatski kralj Tomislav, ZR, Zagreb, 1998., 281-305; H. MATKOVIĆ, "Proslava tisućgodišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci u Hrvatskoj", Isto, 271-279.

    96)Globe, kazne, obtužbe.

97)Isto.

98)Isto.

 

   99)H. MATKOVIC, "Proslava tisućgodišnjice Hrvatskog kraljevstva, 271-279.

        100)Isto.

 

 

Iz knjige: „Riječ je o Bosni“ – Dr. Jure Krišto, Str.201-204


Travanj 2010.