Arizona

Mile STOJIĆ


Teško je odgonetnuti zbog čega je jedna od najvećih buvljih pijaca na Balka­nu dobila naziv Arizona. Novostvoreno »divlje« trgovište, čedo rata i neoliberalizma u blizini Tuzle, na mjestu gdje se dodiruju »entitetske granice«, s dalekom američkom državom nema baš ništa zajedničkoga, budući da je ono samo po sebi negacija svake države. Ime se dovodi u vezu s brojnim novokomponiranim legendama - prema jednoj od njih američki vojnici, kad su došli u Bosnu, nevični izgovarati »čvornate« slavenske toponime, preimeno­vali su ih u američke, pa je tako pustolina u neposrednoj blizini njihove vojne baze dobila ime Arizona.

Drugo predanje vezuje se za legendarnog Harryja Jacksona, samoukog westernautora iz Bijeljine, koji je na tom mjestu sedamdesetih godina prošloga stoljeća snimao svoje čuvene kaubojske filmove. U tom »kako mali Đokica zamišlja« ključu - naziv Arizona znači pustinja sa dosta epikurejskih eleme­nata, na balkanski način. Elem, u postdejtonskoj Bosni ta tuzlanska Arizona postala je divovski bazar, na kome se može kupiti sve — od igle do lokomo­tive. Trgovina, ističu aktualni realpolitičari, poništava sve granice, kako poli­tičke, tako i nacionalne.


 

Međutim, i ovo carstvo rudimentarnoga trgovanja potresaju nacionalni problemi. Dogradonačelnik Distrikta Brčko Ivan Krndelj buni se protiv eks­proprijacije zemljišta oko tržnice Arizona, jer je ono, veli on, u vlasništvu Hr­vata. Ljudi su nezadovoljni što je država administrativno uzela njihovo zemljište, pa traže da im se ono vrati. Zakon se mora poštovati bar kad su u pitanju vlasnici zemljišta na kojemu je podignuta tržnica, kad se već ne poštuju na samoj tržnici. Je li to prvi vjetrić zakona puknuo na Arizonu, pokazat će dani koji slijede.

Zanimljivo je da spomenuti dogradonačelnik distrikta Brčko nosi ime i prezime osnivača moderne socijaldemokratske misli u Bosni i Hercegovini. Ivan Krndelj bio je bosanskohercegovački željeznički radnik, osnivač prve socijaldemokratske stranke u Bosni i Hercegovini. Početkom stoljeća organi­zirao je prvi štrajk željeznuičkih radnika u Sarajevu, da bi ga revolucionarni putovi potom odveli u Sovjetski savez i potom zavijali u zloglasnom ustaškome logoru Kerestinec 1943. godine. Djelo Krndeljevo stoji u temeljima ne samo lijeve misli, nego i socijaldemokracije u Bosni i Hercegovini. Tipično je da se nitko u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) ni na koji način danas ne sjeća svoga utemeljitelja, niti njeguje bilo kakav spomen na njega.

Istini za volju, treba reći da su bivši komunisti Krndeljevim imenom bili nazvali jednu ulicu u sarajevskom naselju Hrasno, ali su te pločice nove de­mokratske vlasti hitro skinule i na njihovo mjesto postavile nove, s imenom dr. Azize Saćirbegović, Mlade Muslimanke, u javnosti poznatije kao majke jednog Izetbegovićeva ministra, za kojim je prije nekoliko mjeseci raspisana tjeralica Interpola.

Listopad 2012.