Čini se da je najtočnije i najprihvatljivije određenje Bosanske Posavine, dao dr. Stjepan Blažanović u svojoj knjizi "Bosanska Posavina", Orašje 1993. godine. Prema njemu Bosanska Posavina predstavlja prostor smješten s desne strane toka Save od Dubočca do Brčkog. Ovaj prostor obuhvaća Brod, Odžak, Bosanski Šamac i Orašje te dijelove općina s većinskim hrvatskim stanovništvom: Komarica (7 hrvatskih sela i Kotorsko iz općine Doboj), Tramošnica (Donja i Gornja Tramošnica, Turić i Ledenice iz općine Gradačac), Modriča (s većinskim hrvatskim stanovništvom). Na ovom prostoru živjeli su većinom Hrvati, koji sebe nazivaju Posavci ili Posavljaci.
Bosanska Posavina je zaokružena kulturno-povijesna i ekonomska jedinica hrvatskog naroda unutar Hrvatske Republike Herceg Bosna i Republike Bosne i Hercegovine. Granice Bosanske Posavine su približno ocrtane na Vence-Owenovoj karti, a detaljnije ih dr. Blažanović opisuje ovako:
Od skele na Savi kod Dubočca u pravcu ¤ 243, kroz šumu prema potoku Orljak, sijekući put koji vodi za Omeragiće, preko polja na ušće Ljupljenice, uzvodno do G. Kalenderovaca, uzvodno do ¤ 191 (Siljevina), putem preko ¤242 prema D. Ljupljenici, putem preko Carevine do ¤ 289 (na putu od G. Cerana prema Marićima), do ¤ 284, putem do raskrižja na Tomasovom brdu, putem do skretanja za Drežnicu (Majića brdo) prema ¤ 295, dalje prema Rašićima, Ravlićima (¤ 153) prema Kotorskom na tok rijeke Bosne, te nizvodno do Podnovlja, Dugog Polja, Dobor kule, ¤ 105 pa preko rijeke Bosne na ušće rijeke Babešnice, te uzvodno do D. Riječana, ¤ 140, preko Cerova do G. Dobrinje na Otešku rijeku do ¤ 106, G. Kladari, Gložik, putem do Živkovog Polja i ¤ 103 uz prugu do Borovog polja, zatim do ¤ 100 preko Begovih bara do ¤ 133 u G. Bjeljevini prema Kikićima, te prema A 137 odatle putem preko pruge i puta Šamac-Gradačac na St. Lateralni kanal do ¤ 104 (Tuzlani) prema ¤ 179 izlazećina put u Turiću, zatim u Liporašće ¤ 214 (Bandera) putem za G. Žabar 2 km do skretanja za selo Briježnicu, zatim preko potoka Briježnica prema Brđanima ¤ 130, niz potok Četnicu do puta Ormanica-Županja, zatim dolje magistralnim putem do D. Hrgova, preko tunela Ormanica do Donje, Srednje i Gornje Špionice prema G. Hrgovima prema Bijeloj, Lipovcu, Maoči, Strepcima, G. Zoviku, ¤ 260, zatim putem prema G. Dubravicama, odatle lijevom stranom puta koji vodi iz Čelića prema Brčkom, te sredinom grada prema mostu na Savi.
Veličina Bosanske Posavine bi bila oko 2000 km2 i gdje bi živjelo oko 250 000 stanovnika.
Posavski narodni kalendar za 1995.