Uskrs

Mile STOJIĆ


Uskrs je temeljni blagdan kršćanske vjere. Iako zasnovana na uskrs­nuću Isusa iz groba — tri dana nakon njegove mučeničke smrti — simbolika ovoga blagdana je u univerzalnom vjerovanju da je ljudski život beskonačan, a smrt da je tek promjena njegove supstancije. Bez vjere u uskrsnuće, veli sv. Pavao, »naše bi propovijedanje bilo prazno i naša vjera besmislena« (l Kor 15, 14). Simboli Uskrsa su jaje (značenje proizilazi iz slikovitog probijanja ljuske prilikom leženja pileta) i feniks-ptica, koja izgara i ponovo niče iz vla­stitoga pepela.


Kristovo uskrsnuće dugo je bilo tabu u kršćanskoj ikonografiji, kako u bizantskoj, tako i zapadnoj. U ortodoksnom kršćanstvu ono je najčešće pri­kazivano kroz scenu Isusova silaska u Limb, koju uopće ne spominju biblijs­ka oficijelna evanđelja, već samo apokrifno, Nikodemovo: uskrsli Krist razbi­ja vrata pakla, nogama gazi Sotonu, a rukama izvodi naše praroditelje Adama i Evu u raj, i tako ih iskupljuje od prvoga, istočnoga grijeha.

U zapadnom kršćanstvu uskrsnuće se prikazuje praznim sarkofagom na kome sjedi anđeo, a tek od 14. stoljeća pored sarkofaga se pojavljuje i Isusova figura, najčešće kako lebdi, držeći u ruci motku na kojoj vijori zastavica s križem. Zanimljivo je da je u njemačkim krajevima taj sarkofag redovito zatvo­ren. Kalendarski, praznik Uskrsa obuhvaća vrijeme Velikog tjedna — od Cvjet­ne nedjelje (Cvjetnice) do nedjelje, dana uskrsnuća.

Pored imenice uskrs, uskrsnuće, Pravoslavna crkva upotrebljava i stari crk­venoslavenski oblik vaskrs, vaskrsenije. Otud oficijelna čestitka pravoslavaca: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse! Katolici to nazivaju jednostavnije: sretan Uskrs!, blagoslovljen Uskrs! Za vrijeme Uskrsa blagdanske se trpeze kite obojenim jajima, a ova se daruju i djeci i gostima. Za slavljenje Uskrsa ponegdje se rabi i imenički glagol uskrsovati (slaviti Uskrs, usp. božićati, bajramovati). Pored te­meljnog glagola uskrsnuti, upotrebljava se i glagol uskrisiti, u istom značenju.

Pojam uskrsnuća, dakako, bio je poznat mnogo prije kršćanstva. Ali, ono je do tada bilo svojstveno samo bogovima. Asklepije, Apolonov sin i bog liječništva, kojega je vještini iscjeljivanja poučio Centaur Hiron, bio je toliko uz­napredovao u medicini da je bio kadar oživljavati mrtve. Kad je za to saznao Zeus, vrhovni bog, usmrtio ga je gromom. Jer to je znanje trebalo i dalje os­tati samo u posjedu bogova.

Uskrs je blagdan nade. U prenesenom značenju ova riječ znači preporod, obnovu. Pjesnici danas govore o uskrsnuću naše domovine, njenom podiza­nju iz pepela. Hoće li ih Gospodin čuti?

Ožujak 2013.