Srednja Slatina - Derventa

1992. godine
1992. godine

Srednja Slatina, 13. srpanj 2009.

OBLJETNICA STRADANJA SREDNJE SLATINE

11. srpanj - sjećanje na dan stradanja sela

U Srednjoj Slatini, župi sv. Franje Asiškog, 11 srpnja 2009. godine, svetom misom u 18 sati, obilježeno je sjećanje na dan stradanja sela. Sjećanje na dan od prije 17 godina - 11 srpanj 1992. godine kada je Srednja Slatina ostala bez većine svojih stanovnika a župa bez župljana. Napadom u ranim jutarnjim satima tog dana srpska vojska ubila je 11 branitelja i civila, a zarobljenike odvela u logor, razorila župnu crkvu i zapalila desetke obiteljskih kuća. Danas 17 godina poslije, sjećanjem na njihovu žrtvu, stradanje crkve i samog sela, obilježena je godišnjica. U novosagrađenoj crkvi pred oko stotinjak vjernika, članova obitelji, rodbine i prijatelja upriličena je sveta misa za sve poginule branitelje i civile Srednje Slatine.

2009. godine
2009. godine

Vjernici nisu tugovali niti slavili, jednostavno su molili sa svojim župnikom, za svoje bližnje, nevino stradale na kućnom pragu. Molili su i za one koji su počinili ovaj zločin, ne da ih dragi Bog kazni, nego da ih obrati s njihovog zlog puta, da budu svjesni svojih djela i da ih više ne čine. Nakon svete mise, ispred crkve, povratnici u selo srdačno su porazgovarali, sjećajući se onih koji su da nije bilo prošlog rata i stradanja, trebali biti s njima. (kta/m.m.)


Derventa

MOLBA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH I GRAĐANSKIH PRAVA

Krajem mjeseca svibnja župnik župe sv. Juraja – Derventa vlč. Filip Maršić uputio je dopis kojim traži zaštitu ljudskih i građanskih prava od ureda OHR, a naslovljen je na gospodina Valentina Inzka, jer organi općine Derventa ne žele riješiti pitanje kafe-bara Imperija koji je bespravno izgrađen te se cijelom svojom dužinom naslonio na zid crkve i zatvorio ulaz u sakristiju crkve. Iako se župnik Maršić već nekoliko puta obraćao na adresu općinskih vlasti adekvatnog odgovora nije bilo. Ovaj je problem župnik kanio riješiti još prije godinu i pol dana ali u nadležnima, do danas, nije našao razumnog sugovornika. Pismo gosp. Inzku je uputio u svibnju ove godine a u njemu između ostaloga stoji: «Slučaj ugostiteljskog objekta Imperija, koji je svojim položajem zatvorio jedan od ulaza u katoličku crkvu, govori kolika prava Katolička crkva ima u ovom gradu, a onda možete zamisliti kolika prava ima povratnik pojedinac, kad Katolička crkva kao institucija ima ovakve probleme. Zadnji dopis sam uputio 31. ožujka ove godine, ali do danas nisam dobio nikakvog odgovora. Žalosno je da Crkva koja je stoljećima prisutna na ovim prostorima ne može ostvariti svoja prava koja joj pripadaju, a još je žalosnije da je korupcija u našem društvu toliko prisutna da oni koji imaju novac mogu gaziti i po instituciji koja je nadživjela i gore od ovoga», napisao je župnik Filip.

Ono što on i njegovi župljani od OHR-a očekuju jest da im, imajući u vidu referentne zakone o ljudskim pravima i slobodama, pomognu ovaj slučaj privesti kraju. Urgentnost ove zamolbe je i veća ako se ima na umu da su vjernici ove župe započeli s radovima na fasadi crkve koji moraju biti obustavljeni jer ne mogu pristupiti dijelu crkve koji je zaklonila bespravno izgrađena Imperija.

Uz dopis vlč. Maršić je gosp. Inzku poslao kopiju skice iz koje se jasno vidi da je crkva 1992. imala svoj prolaz u sakristiju i da niti jedan objekt nije bio naslonjen na zid crkve. Nadalje, mu je poslao i kopiju obavještenja kojeg je firmi za čišćenje grada Komunalac uputilo Odjeljenje za prostorno uređenje. U tom obavještenju jasno stoji da Komunalac ne iznajmljuje prostor spomenutom ugostiteljskom objektu jer je isti sagrađen bespravno i trebat će se rušiti. No, firma za čišćenje grada nije uvažila ništa od ovih odredbi.

«Sramota je što Crkva koja stoljećima ponosno stoji na ovom mjestu se mora ovako grčevito boriti za prava koja su joj osigurana međunarodnim pravom i poveljama Europske unije», zaključio je župnik u svom pismu.

Iako gosp. Inzko nije još uvijek ništa odgovorio župniku jasno je da su se neke stvari počele mijenjati i da su akcije potekle iz Banja Luke. No, još uvijek sporni ugostiteljski objekt stoji i ukazuje na aljkavost općinske, entitetske i državne administracije. S pravom se možemo zapitati što bi bilo s bespravno sagrađenim objektom da se kojim slučajem naslonio o pravoslavnu crkvu.

kta/KT

 


dostavio Katolički tjednik / 15.07.2009