Begova trećina

Sredinom predprošlog stoljeća na području Posavine sijale su se žitarice: kukuruz, pšenica i zob. Posve rijetko se sijalo nešto ječma i raži. Eventualno poslije poplava po nižim dijelovima polja ili kad ljetinu obije led sijali su proso ili nešto drugo što je brže dozrijevalo. I ovdje je beg uzimao trećimi od ukupnog roda, što ga je imao kmet kroz tekuću godinu.

U prvo vrijeme kmetovska su davanja bila u žitaricama, urodu šljiva, sijenu, clrvetu za ogrijev ili za građu, u sitnoj, pa i krupnoj stoci. Ova davanja su uglavnom bila prema veličini selišta koji je kmet obrađivao, urodu žitarica i drugog te godine, te prema drugoj imovini domaćinstava, odnosno kućne zadruge na tom kmetskom selištu. Nije poznato, niti su stari pričali, da je u ovom kraju prisilno i pod progonima i ubojstvima ubiran neki namet prema broju muških glava u kući kmeta.

Urod je početkom ljeta i sredinom jeseni procjenjivao subaša sa knezom i još jednim ili dva pouzdana čovjeka iz sela. Za subašu kažu, da je posve rijetko po polju zalazio sam. Činio je to samo u slučaju nekog posebnog provjeravanja. Polja su se obilazila od njive do njive i hakovalo koliko je kmet dužan na ime trećine dati begu. Svakako je kod procjene važila kao posljednja riječ, riječ subaše.

Znalo se dogoditi da subaša sa svojim pomoćnicima neki put i ne ide na lice mjesta, jer ga neki snalažljivi kmet zadrži kod svoje kuće, ponudi dobrim mezetom i ručkom. Tako u ugodnom čavrljanju prođe veći dio dana i na kraju subaša upita domaćina, koliko misli da će na njegovim njivama biti uroda i koliko bi onda iznosila trećina koja pripada begu?. Zna se da u tom slučaju kmet nije sebe oštetio, ali nije ni tražio da ga se u potpunosti oslobodi obveza prema begu. Jasno je da kmet nije volio bega, pa ma kakav bio, te njegove povjerenike i subaše na terenu. S druge strane beg nije posebnu pažnju posvećivao bilo kojem kmetu, jednostavno ih je "trpao sve u jedan sepet". Bilo je kmetova koji su znali da nemaju gdje tražiti bilo kakvu pravdu ili posebnu zaštitu za sebe. Mnogi su mislili da je pravda baš u tom stanju i da izvan toga stanja i nema i ne može biti pravde. Bilo je i onih trećih, koji su na sve načine nastojali da beg dobije što manje i što lošije na ime hakovane trećine. Ako se radilo o sijenu, onda je begu davano ono što je dugo ležalo pokošeno i kišio u otkosima. Kaci se davalo u kukuruzu, begu je probiran krezuljak tj. oni klipovi koji nisu imali pune redove zrnja ili koji su bili nedozreli ili su birani čavorci (kržljavi klipovi).