dr. Ante Starčević - odlazak


Josip HORVAT

 

Neka ga uči vrag ili Bog, ja ga učiti ne ću. Tko hoće, eno mu »Hrvatske«, iz nje će upoznati sve naše neprija­telje ...«

 

 

dr. Ante Starčević
dr. Ante Starčević

Staračko propadanje dolazi često preko noći. Dok nije to nastupilo Starčević je volio kao u djačkim danima šetati po zagrebačkoj okolici, šumama; življa su mu u toj samoći bila sjećanja na djetinjstvo, na rodni zavičaj. Tu nalazi onu grobnu tišinu, koja svojom nenadanošću pruža katkad žitelju grada osjet kao da je oglušio. Starcu to jamačno prija, ne čuje pusta čavrljanja, zaboravlja sve petljanije onoga drugog svijeta — tu nalazi mir, koji mu uskraćuje mrski grad. I taj grad mu je tako mrzak da ne želi ni mrtav u njemu počivati.

1895. Starčević je sve više prikovan uz postelju. U postelji stvara odluku o osnutku »čiste stranke prava«. Dani su mu izbrojeni. Ćuti to sam i par tjedana nakon raskola stranke piše oporuku, u kojoj želi ...

... da moje mrtvo tijelo bude pokopano u kostajničkom ili sisačkom groblju, nu doznav, da bi to bilo skopčano sa prevelikim troškom, ja želim mrtav sahranjen biti u kojem groblju oko Zagreba, samo ne u zagrebačkom...

... kod sprovodjaja zabranjujem svaki sjaj, kao: glazbu, pjevanje, zvonjenje, vijence itd. ter se moje tijelo imade opra­viti u prostu, nepomazanu drvenu škrinju, pa po jednom vri­jednom duhovniku rimske crkve i po njezinom obredu zemlji predati...

... zabranjujem svaki spomenik i svaku javnu počast. Jer ako sam zaslužio živjeti u slatkoj uspomeni naroda hrvat­skoga, ja sam si spomenik ostavio u mojemu životu i u djelih, a narod ima za koristnije stvari tražiti ...

Odredivši dalje da njegova pokretna i nepokretna imovina i književna djela pripadaju sinovcu dr. Mili Starčeviću, starac još odredjuje, u posljednjoj misli zaokupivši cjelinu hrvatske zemlje i njezinu povijest:

... kada isplati dug, što je na mojemu domu, ili ako bude moguće uz otplaćivanje duga toga, moj će rečeni baštinik imat isplatiti; društvu Ćirila i Metoda u Istri jednu tisuću forinti i društvu za iskapanje davnina u Kninu četiristo forinti, dru­štvu za hrvatsku povijest u Splitu dvije stotine forinta. Ja ne poznam hrvatsko društvo, koje bi zasluživalo i trebalo pripo­moći kao ona tri ,..

 

Oko tri sata u jutro dana 28. veljače 1896. okružen sinovcem Milom i obitelji dr. Kumičića, izdahnuo je Ante Starčevć.

 

Priredjen mu je sjajan sprovod do groblja u Šestinama. Na grob mu je postavljen gord spomenik, djelo Ivana Rendića.

 

 

 

Vrelo: "Ante Starčević", str. 387-388

 

 


Veljača 2016.