Obilježja Hrvata u Bosni i Hercegovini
Hrvatski nacionalni simboli danas se koriste i kao službena obilježja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Ona su uz to i službena obilježja dviju županija u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo. Riječ je o Hercegbosanskoj županiji sa sjedištem u Livnu te Zapadnohercegovačkoj županiji sa sjedištem u Širokom Brijegu. Spomenuta obilježja istaknuta su na mnogima javnim zgradama, u uredima i u školama i u ostalim županijama u kojima Hrvati čine većinu ili velik dio stanovništva te obnašaju dužnosti u njihovu sustavu vlasti (na općinskim, gradskim i županijskim razinama). Predstavnici Hrvata na razini Federacije Bosne i Hercegovine i na državnoj razini, koje su uistinu i izabrali Hrvati pa kao takvi i zaslužuju biti nazvani hrvatskim predstavnicima, redovito u svojim uredima ističu obilježja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Uz to je hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim crvenim poljem sastavni dio grba Federacije Bosne i Hercegovine, pa su tako bar na razini simbola, ako ne i u stvarnosti, Hrvati u njoj ravnopravno zastupljeni.
Nastanak grba i zastave Hrvata u BiH seže u godinu 1990., odnosno u početke višestranačja u toj zemlji. Prije toga, u cijelom razdoblju od godine 1945. do 1990., u njoj je bilo iznimno teško javno isticati i koristiti hrvatske nacionalne simbole. Širi su slojevi hrvatskoga stanovništva doduše privatno koristili zastavu NRH/SRH. Njoj ipak nije bilo mjesta na javnim zgradama, kao što su primjerice Srbi u NRH/SRH uz jugoslavenske, partijske i zastave NRH/SRH isticali i zastave NR/SR Srbije.
Naznake pucanja stega komunističkog režima u tadašnjoj SR Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 1990. iznijele su u javnost prve hrvatske grbove i zastave "bez socijalističkih obilježja", koji su po svojemu izgledu bili istovjetni onima korištenima u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Nije mi poznato u kojoj su mjeri nakon usvajanja amandmana na Ustav SRH i početka izrade grbova s početnim crvenim poljem takve inačice grba i zastave prodrle medu Hrvate u Bosni i Hercegovini. Brojne fotografije hrvatskih skupova u toj zemlji pokazuju da su i početkom 1992. uglavnom korišteni grbovi s početnim bijelim poljem, odnosno zastave s takvim grbom.
Daljnji korak u procesu uobličavanja grba i zastave Hrvata u Bosni i Hercegovini bio je početak srpske agresije na tu zemlju. Tada se hrvatsko stanovništvo organiziralo u sklopu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (osnovana kao zajednica općina s većinskim hrvatskim stanovništvom 18. studenoga 1991.) i Hrvatskoga vijeća obrane (HVO, osnovano 8. travnja 1992.). To je bila posljedica raspada sustava vlasti dotadašnje (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, a glavna je svrha uz organiziranje obrane od srpskog agresora ONA i srpskih paravojnih snaga iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske) bila i organizacija života na slobodnim hrvatskim područjima.
Vojne postrojbe HVO-a od svoje su pojave u proljeće 1992. stupale pod hrvatskom zastavom i hrvatskim grbom, no to nisu bili grb i zastava Republike Hrvatske. Na samom početku isticane su različite inačice zastava (razlikovale su se po izgledu hrvatskoga šahiranoga grba na njima). Oznake i činovi vojnika djelomično su imali uzor u istovrsnim oznakama i činovima Hrvatske vojske. Pl atneni znak vojnika HVO-a za rukav razlikovao se od istovrsnog znaka HV-a upravo po različitom grbu i natpisu "HVO". Taj je grb bio isključivo hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim crvenim poljem. (slika 576)
Znatno zanimljiviji bio je kovinski emajlirani znak za kapu. To je takoder bio hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim crvenim poljem, a na vrhu štita bio je smješten staro hrvatski pleter. Po svojemu je izgledu taj znak bio istovjetan spomenutom znaku kakav je u razdoblju od jeseni 1990. (prije usvajanja novih obilježja RH 21. prosinca 1990.) do prvih mjeseci 1991. na svojim kapama nosio dio pripadnika MUP-a RH. (slika 577)
Očito je da se netko u HVO-u prisjetio takvog znaka, koji je s obzirom da je već bio izradivan za hrvatsku policiju, bilo moguće brzo izraditi i njime opskrbiti postrojbe HVO-a u nastajanju. Ne raspolažem izvorima koji bi potvrdili da se to uistinu i zbilo na takav način, pa je zasad ipak tek riječ o logičnoj pretpostavci.
Bilo kako bilo, no činjenica je da su od početka rata u BiH mnogi pripadnici HVO-a na svojim kapama nosili upravo takav znak. On je vrlo brzo upotrijebljen na pečatima postrojbi i službi HVO-a, kako onih vojnih tako i onih koje su organizirale život u pozadini i sustav vlasti na područjima s hrvatskom većinom. Taj je znak postao i znakom (grbom) Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. (slika 578 i slika 579)
Klikni na foto...
Ubrzo je taj znak, sada već kao poseban grb Hrvata u Bosni i Hercegovini, na hrvatskoj trobojnici zamijenio dotad korištene inačice hrvatskih šahiranih grbova. Na taj je način nastala i zastava Hrvata u BiH. (slika 580) Otad do danas taj se grb i zastava neprekinuto koriste kao službena obilježja hrvatskoga naroda u toj zemlji, a na to nisu utjecale ni promjene koje su se u meduvremenu dogodile.
Tako su spomenuti grb i zastava tijekom postojanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne bili i njezinim službenim obilježjima, i to u cijelom razdoblju njezina postojanja od rujna 1993. do gašenja po svršetku rata u BiH. Obilježja Hrvata u BiH ostala su u uporabi i nakon uspostave Federacije Bosne i Hercegovine i županija u njezinom sklopu.
Iz knjige „Hrvatski nacionalni simboli“ str. 370-372,
Dr. sc. Mario Jareb